Sud i tužilaštvo

Počela žalbena rasprava u predmetu “Prlić i ostali”

Off 156

Pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu počela je sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostepenu presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH, te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u maju 2013. godine nepravosnažno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.

Prlić: Herceg-Bosna je bila za BiH!

“Herceg-Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za saradnju s muslimanima”, izjavio je danas Jadranko Prlić pred Žalbenim vijećem.

Bivši predsjednik Vlade tzv. Herceg-Bosne ustvrdio je kako je Raspravno vijeće u prvostepenom postupku propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz službenih transkripata u kojima stoji kako je “Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za saradnju s muslimanima”. Također je ustvrdio kako je vijeće zanemarilo i niz činjenica, te dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

“Vijeće Haškog suda pogrešno je utvrdilo kriminiziranu namjeru Herceg-Bosne. Politički karakter HZ HB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BiH, u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda”, izjavio je Prlić, napomenuvši kako se u dokumentima HZ HB nigdje ne spominje Banovina Hrvatska, premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije. Ništa u suprotnosti sa ženevskim konvencijama.

Kolike su kazne prvostepene presude “hrvatskoj šestorki”?

Bivši predsjednik vlade tzv. Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane ove paratvorevine Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Žan Kloda Antonetija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob, te da je većina zločina nad bošnjačkim stanovništvom tzv. Herceg-Bosne, za koje su se teretili optuženi, počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Žalbeno vijeće traži pojašnjenja svih strana

Žalbeno vijeće je u pozivu za žalbenu raspravu pozvalo strane u postupku da se posebno osvrnu na neke pravne aspekte zaključaka prvostepenog vijeća vezane uz stanje okupacije, zaštitu koju pružaju ženevske konvencije, kvalifikacije razaranja starog mosta u Mostaru. Također, žalbeno je vijeće zatražilo da se strane osvrnu na zaključke presude o napadu HVO-a početkom 1993. godine i uticaj odbacivanja zaključaka prvostepenog vijeća u tom dijelu presude na pitanje udruženog zločinačkog pothvata i odgovornosti šestorke u okviru tog pothvata.

Žalbeno vijeće također je tražilo da se strane izjasne o ispravnosti zaključaka presude da su razaranja tokom napada HVO-a bila vojno neopravdana te, ukoliko se takav zaključak poništi kako bi to utjecalo na zaključak o ekstenzivnosti tih napada.

Također, žalbeno vijeće traži da se strane izjasne i utvrđuju li dokazi da je general Slobodaan Praljak znao da UNPROFOR traži pristup Stupnom dolu nakon zločina u tom mjestu, te je li spriječio pristup međunarodnim snagama, je li znao za razmjere zločina u logorima Dretelj i Gabela iz čega bi proizlazio zaključak o njegovoj odgovornosti.

Vijeće je pozvalo strane i da se izjasne je li presudom dobro utvrdilo kod bosanskohercegovačke šestorke njihovu namjeru da šire teror među civilima.

Odbrana će tražiti oslobađanje, optužba strožije kazne!

Advokatica generala Praljka Nika Pinter objasnila je kako žalbeno vijeće očito traži izjašnjavanje strana o tome radi li se o nedostatnom utvrđenju činjenica u presudi iz čega proizlazi pogrešna primjena prava.

Obrane šestorice Hrvata u žalbama su tražile da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata, te o sudjelovanju šestorke u tom poduhvatu, njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. Alternativno tražili su značajno smanjenje izrečenih kazni.

Haško tužiteljstvo u žalbi na prvostepenu presudu zatražilo je da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće, te da se izreknu “značajno veće” zatvorske kazne. Tužiteljstvo je poručilo da je raspravno vijeće počinilo pravnu grešku izricanjem “očigledno nedovoljne kazne optuženima” te nije “na odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima”.

Tužiteljstvo je navelo da je raspravno vijeće u presudi počinilo više grešaka među kojima su i propuštanje donošenja osuđujuće presude po komandnoj odgovornosti, te po trećem i najširem obliku udruženog zločinačkog pothvata po kojem postoji odgovornost i za zločine koji su bili predvidiva posljedica provođenja ciljeva udruženog zločinačkog pothvata.

Odbijen zahtjev Hrvatske

Tokom žalbenog postupka Hrvatska je zatražila da se u svojstvu “prijatelja suda” uključi u postupak s obzirom na to da su prvostepenom presudom najviši hrvatski zvaničnici, bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH.

Hrvatska je u svom podnesku navela da je prvostepeno vijeće 2013. u presudi utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, te su smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja bošnjačkog stanovništva s područja Herceg-Bosne.

Hrvatska je ocijenila da vijeće u presudi napisanoj na više od dvije hiljade stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo evropsku konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih zvaničnika.

Haške sudije odbile su taj zahtjev Hrvatske.

Tokom sedmodnevne rasprave obrane šestorice Hrvata dobile su svaki po jedan dan i tužiteljstvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorice Hrvata ukoliko odaberu da se lično obrate žalbenom vijeću.

Pravomoćna presuda žalbenog vijeća kojim predsjeva sudija Karmel Ađus (Karmel Agius) očekuje se krajem godine.

Related Posts

Radio priče

Arhiva

April 2017
M T W T F S S
« Mar    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930