BiH

PSBiH: Zakoni o akcizama na gorivo idu u skraćenu, a ne hitnu proceduru

Off 299

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH glasali su protiv  hitne procedure u donošenju seta zakona kojima se predviđa povećanje akciza na naftu i naftne derivate te lož-ulje za 15 feninga. Glasali su za skraćenu proceduru.

Sa 19 glasova za , 19 protiv i 2 suzdržana, poslanici ParlAmentarne skupštine BiH nisu usvojili hitnu proceduru u donošenju seta zakona kojima se predviđa povećanje akciza na naftu i naftne derivate te lož-ulje za 15 feninga. O ovom prijedlogu glasalo se dva puta i oba puta rezultat je bio isti. Potom su se poslanici sa 21 glasom za i 19 protiv izjasnili za skraćenu proceduru u donošenju seta zakona o akcizama.

Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda te Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.

Ovi zakoni  uslov su  za dobijanje druge tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a koji je već ranije usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vlasti su planirale da se ovim sredstvima osigura dodatnih 10 feninga za izgradnju autocesta i pet feninga za izgradnju cesta, a sredstva bi se uplaćivala na namjenske račune javnih preduzeća.

Zastupnici iz SDA Sadik Ahmetović i Šemsudin Mehmedović bili su suzdržani prilikom glasanja.

Parlamentarci su ovako glasali nakon što su  prvo odbili da glasaju o zaključcima koje su predložili Mehmedović i Ahmetović , a koji su, također,  bili i prijedlog Kluba SDA, i  to sa 15 glasova za i 25 protiv.

Uzgoj životinja radi proizvodnje krzna i nakon 2018. godine

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku prihvatili su na današnjoj sjednici izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja kojim se odgađa početak zabrane uzgoja životinja radi proizvodnje krzna od 2018. godine.

Predlagač ovog zakonskog rješenja je poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Predrag Kožul koji je u obrazloženju ovog prijedloga kazao da bi se prema važećem zakonu 2018. godine trebalo zabraniti uzgoj životinja radi proizvodnje krzna, zbog čega će nekoliko firmi u BiH morati biti zatvorene, a radnici će ostati bez posla.

Smatra da bi odgodu ove zabrane trebala biti do trenutka kada će država biti u mogućnosti nadoknaditi štetu uzgajivačima, iznoseći podatak da se sveukupna proizvodnja krzna u BiH plasira u izvoz.

Poslanici su danas Ustavnopravnoj komisiji vratili dopunu Zakona o upravi kojeg je predložio poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Damir Arnaut. Njime se predlaže da se organi uprave koji ne postupe po zahtjevu PSBiH, uključujući odgovore na pitanja poslanika i delegata, novčano kazne od 150 do 500 KM.

U drugom čitanju podržan je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost čime se on usklađuje sa Zakonom o carinskoj politici u BiH u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina pri uvozu robe u carinsko područje BiH.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je izmjene zakona na prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, a plaćanja PDV-a u iznosu od 17 posto bila bi oslobođena roba koja je oslobođena plaćanja carine.

Podržani su i izvještaji o radu Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Pravobranilaštva te Vijeća nacionalnih manjina za prošlu godinu.

Također, poslanici su podržali Izvještaj o provođenju prošlogodišnjih lokalnih izbora, a predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić kazala je da su u izvještaju sadržani glavni aspekti neposrednih i posrednih izbora 2016. godine.

Data je saglasnost na ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma, a među njima je i Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Ruske Federacije o klirinškom dugu Rusije prema BiH od 125.157.834 dolara.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i zamjenik ministra finansija Ruske Federacije Sergej Storčak potpisali su 21. marta u Moskvi Sporazum o reguliranju obaveza bivšeg SSSR prema BiH prema kojem će BiH biti isplaćena 125.157.834 američka dolara.

BiH je jedina zemlja bivše SFRJ kojoj će dug biti isplaćen u gotovini, a ne u robi, kako je to urađeno u drugim zemljama regije. BiH je ostala jedina zemlja iz bivše SFRJ kojoj još nije isplaćen takozvani klirinški dug.

***

TOK SJEDNICE

Završena je  rasprava o zahtjevu Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, po hitnom postupku. Predsjedavajući Šefik Džaferović je na zahtjev Kluba SBB-a dao 30-minutnu pauzu.

Kako je bilo nejasnoća  o tome kako i o čemu će se glasati, Džaferović je objasnio kako će se glasati prvo o tome da li da se prvo glasa o Zaključcima koje su predložili Mehmedović i Ahmetović ili o načinu procedure donošenja seta zakona o akcizama,dakle, o hitnoj proce duri. Potom će se pristupiti glasanju.

Završena rasprava o hitnost i procedure  donošenja Zakona o akcizama

Šemsudin Mehmedović (SDA)  upitao je  u čemu je hitnost ovog zakona, te da je spreman  podržati ga ukoliko se zaštite građani BiH od udara uzrokovanog poskupljenjem naftnih derivata za 15 feninga po litru. Sa Sadikom Ahmetovićem(SDA) je predložio set od sedam zaključaka, kojima će se zaštitit građani.

Zaključci koje su predložili Mehmedović i Ahmetović:

1. Nakon usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH neće doći do povećanja maloprodajne cijene nafte, sve dok se cijena na berzi drastičnije ne poveća (minimalno 20 posto);
2. Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja cijena nafte na berzi, Agencija za zaštitu potrošača, zajedno sa vladama, kontrolira formiranje cijena nafte u maloprodaji, kako ne bi došlo do povećanja cijena osnovnih proizvoda potrebnih za život ljudi u BiH;
3. Razliku cijene od povećane akcize (10+5 feninga) opterećene sa PDV-om, što iznosi 2,6 feninga, usmjeriti isključivo za poticaj poljoprivredi (“plavi dizel”), za što se zadužuju entitetska ministarstva poljoprivrede;
4. Zakon o poticanju poljoprivrede u FBiH usvojiti u roku od 90 dana;
5. Pokrenuti reformu javne uprave, te osigurati uštede neophodne za budžetsku izbalansiranost;
6. Predložiti akcioni plan za finansijsku održivost i ekonomsku stabilnost budžeta svih nivoa, bez zahvatanja kredita MMF-a, u roku od 60 dana;
7. Angažirati domaće i svjetske stručnjake da se u roku od šest mjeseci uradi strategija razvoja BiH, koja bi bila usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, bez značajnog zaduživanja, a koristeći postojeće državne resurse.

Senad Šepić (SDA) smatra da se hitnost procedure za   usvajanje ovog zakona o akcizama  ogleda, izgleda, u tome  što je hitno graditi autoceste, iako svi, kako je rekao, znamo o čemu se radi.

Predložio je da se sadašnje akcize  usmjere na gradnju autocesta.

“Tako ćemo pokazati da smo ozbiljni”, rekao je Šepić.

On smatra da nije hitno usvajanje ovih zakona, te da ne bi trebalo podržati hitnu proceduru.

Zastupnik NDP-a Momčilo Novaković kazao je da je zaključke Mehmedovića i Ahmetovića nemoguće realizovati s obzirom na to da je riječ o različitim nadležnostima. Jasno je poručio kako zaključke nije moguće implementirati u praksi te da usvajanje nije nikakav garant njihovog izvršenja.

Damir Arnaut iz SBB-a kazao je da SBB sve zaključke podržava, ali da ga zanima je li stvarno Mehmedović vjeruje da će zaključci bit implementirani. Podsjetio je da je prilikom prvog uvođenja akciza predložen zaključak koji nikada nije implementiran.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović rekao je da su zaključci neprovodivi, suprotni zakoni i da su trebali biti dostavljeni Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini RS-a, a ne Parlamentarnoj skupštini BiH. Istakao je da zaključci uopće nisu uslov glasanje za hitni postupak već alibi za glasanje za povećanje akciza na naftu.

Salko Sokolović (SDA) rekao je da se putevi mogu graditi i na drugi način, a ne samo putem poskupljenja od 15 feninga. Mladen Bosić smatra da su prijedlozi koje je iznio Mehmedović neostvarivi, te  da se zaključcima prenose nadležnosti jer Parlamentarna skupština BiH obavezuje FBiH i RS da sprovode zaključke te da je ubijeđen da je takvo šta neprihvatljivo za parlamentarce iz oba entiteta.

Zastupnicima je apelovao da se uđe u raspravu i da se kroz amandmane dođe do idealnog rješenja. On je zahtjeve Vijeće ministara BiH za hitnom procedurom obrazložio time da se pokušava spriječiti amandmansko djelovanje.

Zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurevića kazala je da se zaključci Parlamentarne skupštine BiH generalno ne sprovode, odnosno da ne mogu obavezati Vijeće ministara BiH na sprovođenje zaključaka, a kamo li Vladu FBiH i Vladu RS-a za šta ni nemaju ustavne nadležnosti.

Predsjednik Kluba DF-a Damir Bećirović pozvao je poslanike da odbiju hitnu proceduru , te  predložio je da se povećaju cijene akciza i cestarina za po jedan fening.

Mladen Bosić je rekao kako će se danas glasati samo o hitnosti procedure.

 

HDZ BiH će podržati hitnu proceduru i set zakona o akcizama

On je tokom diskusije kazao da je HDZ BiH ozbiljna stranka koja je svjesna da je set zakona potrebno usvojiti.
Mi ćemo podržati i hitnu  proceduru, mi smo ozbiljna stranka”, rekao je Lovrinović.
Što se tiče zaključaka zastupnika Šemsudina Mehmedovića i Sadika Ahmetovića , predložio je zaključak kojim se Vijeće ministara zadužuje da  u roku od 6 šest mjeseci informira Predstavnički dom o primjeni Zakona o akcizama,   te pripremi mjere za otklanjanje eventualnih negativnim efekata.
On je istakao da je svjestan da će problem biti implementacija i ovog zaključka.

Damir Bećirović predložio je da se glasanje o hitnoj proceduri u usvajanju zakona o akcizama obavi prozivanjem svakog poslanika.

Nakon pauze, nastavljeno je zasjedanje Predstavničkog  doma PSBiH, kojem prisustvuju poslanici SNSD-a:  Dušanka Majkić i Milica Marković te zastupnici Nikola Špirić, Lazar Prodanović i Miroslav Milovanović.

O  “Agrokoru”- na narednoj sjednici

Denis Bećirović predložio je da se danas razmatra Informacija Vijeća ministara BiH o posljedicama krize u “Agrokoru” na ekonomiju BiH, dodavši kako su pripremili materijal od 100 strana, te da će skraćenu verziju dostaviti poslanicima.

Aleksandra Pandurević predložila je da se razmatra na narednoj sjednici, a Šemsudin Mehmedović podržao je Bećirovićev prijedlog.   Kolegij Predstavničkog doma,kako je izvijestio Džaferović, predložio je da se na narednoj sjednici rasopravlja  o ovom, za BiH  gorućem pitanju.

Saša Magazinović predložio je da ministar Mirko Šarović izvijesti, barem pismeno, poslanike o sastanku o “Agrokoru”  kojem je jučer prisustvovao u Beogradu.

Fehim Škaljić je rekao kako   bi bilo neophodno danas  razmatrati, dok je Zaim Backović rekao kako će u “BiH biti stresnije nego što se misli”. Napomenuo je da svi govore samo o “Konzumu”, te da zaboravljaju na osiguravajuća društva koja su na vrijeme povukla svoj kapital.

Nakon završene rasprave, poslanici su podržali  prijedlog  Džaferovića da Vijeće ministara za  narednu sjednicu dostavi informaciju o    situaciji u “Agrokoru.”

 Prednost za vozila Hitne pomoći ili političara “posvađala” poslanike

U toku je  utvrđivanje  dnevnog reda, s kojeg je skinuta rasprava o izmjenama Zakona o sigurnosti saobraćaja, koji je predložio Damir Arnaut.

U diskusiji je Damir Arnaut(SBB) zahijevao da se ovaj Zakon uvrsti u današnju raspravu,a riječ je o prijedlogu da vozila hitne pomoći i vatrogasaca imaju pravo prednosti nad vozilima pod pratnjom, odnosno političara.

“Građani RS, kada sljedeći put vidite  kolonu vozila pod pratnjom, znajte da su za njihovu prednost u saobraćaju glasali Momčilo Novaković(NDP)  i Staša Košarac (SNSD), iz Federacije Šemsudin Mehmedović (SDA) i Nikola Lovrinović (HDZ), a građani Brčkog- Mladen Bosić (SDS)”, rekao je Arnaut, dodavši kako je riječ o “monstruoznoj privilegiji vozila pod pratnjom nad vozilima Hitne pomoći”.

Replicirao mu je Bosić, rekavši da “ako je i od vas, previše je”, te da je riječ o politikanstvu. Njemu se pridružio i Šemdusin Mehmedović, rekavši da je riječ o maltretiranju i Arnautovoj samopromociji.

Momčilo Novaković je rekao kako on nije bio protiv tog zakona, te da nema namjeru da odgovara na Arnautove zamjerke, jer mu je kako je rekao, cilj da skrene pažnju na sebe.

“Od ovog momenta ja neću imati poslaničku komunikaciju sa kolegom Arnautom”, rekao je Novaković.

Počela sjednica

Intoniranjem državne himne počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na koju su pozvani  i članovi  Vijeća ministara, Predsjedništva BiH i međunarodnih organizacija.

Sjednici prisustvuje 28 poslanika, što je dovoljan kvorum, izjavio je na početku predsjedavajući Šefik Džaferović.

Ipak, sjednici ne prisustvuje zastupnik iz SDA Safer Demirović, tako da je nejasno da li će biti kvoruma za eventualno glasanje o  hitnoj proceduri donošenja seta zakona kojima se predviđa povećanje akciza na naftu i naftne derivate te lož-ulje za 15 feninga. Vijeće ministara je zbog produženja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)  i tranši  u iznosu od oko 155 miliona BAM, predložilo hitnu proceduru. Međutim, brojna su neslaga ja između političkih stranaka o ovom pitanju.

Početku sjednice ne prisustvuju poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji su na prethodnoj sjednici glasali za hitnost procedure donošenja seta zakona o akcizama.

 

Related Posts

Arhiva

April 2017
M T W T F S S
« Mar    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930