BiH

Bojić: Stanje medijskih sloboda u BiH danas lošije nego ranijih godina

Off 35

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić, u saopštenju upućenom povodom 2. novembra, Međunarodnog dana zaštite novinara, upozorava javnost na značajno povećan broj slučajeva kršenja prava na slobodu govora, kao i slučajeva napada na slobodu medija i novinare u BiH.

U saopštenju se navodi da o tome u posljednje vrijeme s velikom zabrinutošću govore i izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija i institucija koje se bave zaštitom medijskih sloboda i sigurnošću novinara.

Bojić podsjeća da u ovogodišnjem „Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH“, Institucija ombudsmena za ljudska prava upozorava na to da je stanje medijskih sloboda danas lošije nego ranijih godina, potkrepljujući to primjerima pritisaka, zastrašivanja i fizičkih napada na novinare, zbog koji se BiH u decembru prošle godine nalazila na 65. mjestu od ukupno 180 država obuhvaćenih istraživanjem međunarodnih organizacija za zaštitu novinara.

U ovom izvještaju Institucija ombudsmena istovremeno ukazuje i na učestalo kršenje socijalnih prava i na loš radno-pravni status novinara, što su kriteriji koji značajno utiču na kvalitet medijskog izvještavanja u BiH.

Odnos prema novinarima i opstanak javnih servisa – veliki izazov na putu ka evropskim integracijama

Bojić navodi da se na značaj poštovanja slobode govora i slobode medija u svakom demokratskoj društvu upozorava i u Izvještaju Vijeća ministara BiH, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH u augustu prošle godine.

“Međutim, usvajanjem ovog izvještaja i zaključaka o snažnijem angažmanu institucija u vezi s poštovanjem ovih prava i sloboda, ne smije i ne može biti zaustavljena potreba da se društvo i država na instutucionalan način bavi svim slučajevima napada na novinare i novinarske slobode, baš kao i slučajevima zloupotrebe tih prava i sloboda, posebno ako je riječ o širenju govora mržnje i raspirivanju nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti u elektronskim, pisanim i online medijima”, ističe Bojić.

On naglašava potrebu da se podrži preporuka Institucije ombudsmena o potrebi da se napadi na novinare tretiraju kao krivična djela napada na službena lica u obavljanju službenih dužnosti, baš kao i potrebu da se institucionalno podrže Fond za odbranu novinara i drugih medijskih radnika pred sudovima, kao i aktivnosti „Koalicije za borbu protiv mržnje“ u vezi s pooštravanjem zakonskih sankcija za širenje govora mržnje putem medija.

“Imajući u vidu i jasan stav institucija Evropske unije, prema kome će obezbjeđivanje slobode izražavanja i slobode medija biti jedan od glavnih izazova s kojim će se BiH suočiti u procesu evropskih integracija, kao i stalnu preporuku Evropske komisije da se osigura politička nezavisnost i finansijska stabilnost javnih servisa u BiH, apelujem na institucije vlasti na svim nivoima da poštuju pravo na slobodu govora, slobodu medija i medijskog izražavanja, kao i da učine sve iz njihove nadležnosti da se značajno smanji broj zabilježenih pritisaka, prijetnji, zastrašivanja i napada na novinare i novinarske slobode u BiH”, navodi se u saopštenju predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislava Bojića.

 

Related Posts