fbpx
BiH, Vijesti

Stanje cesta u Tuzlanskom kantonu – kočnica razvoja

Off 48
Foto: Ilustracija

Opće je mišljenje kako je stanje cesta u Tuzlanskom kantonu loše i da je postalo kočnica i postojećim i budućim razvojnim planovima. Svi su suglasni kako se takvo stanje treba ubrzano mijenjati, osim što pri tome niko nije optimista.

Magistralnim pravcem Tuzla-Orašje, ako imate sreće, sedamdeset kilometara možete preći za sat i četrdeset minuta. Njime godišnje prođe 82 odsto od 2,5 miliona tona roba uvezenih ili izvezenih sa Tuzlanskog kantona.

Građen šezdesetih godina prošlog vijeka, odavno je postao razvojna kočnica, a već dvadaset godina traju priče o gradnji brze ceste na ovom pravcu. Stručnjaci nude i prelazno rješenje.

Prilog pripremio reporter BHRT-a Marko Divković.


“Ono što sada treba vidjeti da bi se rasteretio taj pravac je, sigurno, nešto raditi na putu prema Doboju. Jer iz Doboja, veoma brzo ćemo izaći na autocestu i možemo voziti autocestom naše robe do Gradiške i izaći na aztoput Zagreb-Beograd”, smatra Nedret Kikanović iz Udruženje za transport i komunikacije KPTK.

Poslovni ljudi odavno upozoravaju da ih loše ceste sputavaju u svakom pogledu, jer Tuzlanski kanton nema brzih cesta ni autoputa. Iako, mjereno brojem vozila, najviše izdvaja za njihovu gradnju. O kvalitetu cestovne mreže dovoljno govori i to što sanacija običnog tunela kakav je Ormanica, vozače tjera u očaj.

“Od naših pet koma nešto radnih dana u toku nedjelje, vjerovatno na lošim cestama i još lošijim graničnim prelazima izgubimo skoro jedan radni dan ili dvadeset odsto vremena rada, a to je u uslovima ‘Tuzlatransporta’ na 55 vozila najmanje osamdeset do sto hiljada maraka izgubljenog prihoda”, kaže Jozep Martinović, direktor “Tuzlatransporta”.

Na loše ceste ukazuju i iskustva Tuzlanskog aerodroma, u čijem su takozvanom gravitacijskom području, kako god se pogleda, najlošije ceste u regiji.

Sa prošlogodišnjih 580.000 prevezenih putnika, Međunarodni aerodrom Tuzla, očekuje devet odsto više. Međutim, loše prilazne ceste im ne daju previše optimizma.

“Broj putnika se smanjuje jer je lakše doći iz Bijeljine prema Beogradu, odnosno iz Zvornika prema Beogradu, odnosno, iz Sarajeva je vrlo teško doći prema Tuzli tako da Aerodrom Tuzla sigurno osjeti taj problem i ima manji broj putnika s obzirom na svu infastrukturu koja prilazi Aerodromu Tuzla”, ističe Rifet Karasalihović, direktor JP Međunarodni aerodrom Tuzla.

Ako sa ekonomskog pređemo na bezbjednosni aspekt cesta u Tuzlanskom kantonu, dolazimo do istog, poražavajućeg zaključka. Magistralnim pravcem M-4 Doboj – Zvornik, koji prolazi kroz centar Tuzle, tutnje i cisterne sa zapaljivim i eksplozivnim materijama, i to, doslovno, ispod prozora deset škola.

Izvor: Marko Divković/BHRT

Related Posts