fbpx
BiH, EU, Region, Vijesti

Savјet Evrope: BiH i Hrvatska i dalje suočene s prilivom migranata

Off 64
Foto: SRNA

Bosna i Hercegovina i Hrvatska i dalje se bore s protokom migranata ali se pritom suočavaju sa različitim izazovima, ocijenio je specijalni predstavnik generalnog sekretara Savjeta Evrope za migracije i izbjeglice Tomaš Boček u danas objavljenom izvještaju.

U izvještaju se pohvaljuju napori koje BiH preduzima da obezbijedi utočište i osnovne usluge migrantima i izbjeglicama koji dolaze u velikom broju, ali i naglašava da je pristup procedurama za azil i servisima podrške bio ograničen, dok izazov i dalje predstavljaju odgovarajući smještaj i efikasno staranje za djecu bez pratnje.

“Uz pružanje utočišta i osnovnih usluga koje obezbjeđuju različiti akteri, vlasti bi trebalo bolje da koordinišu pomoć migrantima i izbjeglicama i da primjenjuju standarde za prilagođene i sigurne objekte za prihvat žena i djece, posebno djece bez pratnje u BiH”, ukazuje se.

U izvještaju se dodaje da je BiH 2018. godine postala poželjna tranzitna zemlja za migracione tokove na Zapadnom Balkanu s više od 24.000 dolazaka, što je dvadeset puta više nego prethodne godine. Kako bi se nosili s velikim brojem dolazaka, uspostavljeni su novi prihvatni kapaciteti uz finansijsku podršku Razvojne banke Savjeta Evrope i Evropske unije. Procjenjuje se da je oko 4.000 do 5.000 ljudi još u zemlji, čekajući priliku za prelazak granice s Hrvatskom.

Hrvatska, koja je odgovorna za spoljnu granicu EU, takođe je zabilježila porast dolazaka s ukupno preko 7.500 registrovanih osoba 2018. godine, od kojih je samo 352 tražilaca azila ostalo u zemlji, navodi se.

U izvještaju se dodaje da se tokom 2018. godine Hrvatska usredsredila na politike i mjere za sprečavanje neovlaštenog prelaska granice i za sprečavanje pristupa njenoj teritoriji i da se primjena tih politika i mjera podudara s pojavom izvještaja o vraćanju migranata.

“Hrvatska je još jedan primjer nastavka pritiska migracija na spoljne granice EU. Važno je da operacije upravljanja granicama budu u skladu s ljudskim pravima i da ne sprečavaju identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Hrvatska bi trebalo da uspostavi vjerodostojne mehanizme za podnošenje žalbi i istrage navoda o zlostavljanju na granici”, preporučio je specijalni predstavnik generalog sekretara SE u izvještaju.

Hrvatske vlasti uspjele su da osiguraju prilično dobre materijalne uslove prijema, kako za odrasle tako i za djecu. U isto vrijeme svjesni su da postojeće institucije nisu prikladne za djecu migrante i izbjeglice bez pratnje. Iz tog razloga, vlasti planiraju da ove godine otvore dva kontakt centra u kojima bi djeca bila smještena u početnom periodu dok bi trajale procedura za trajnije rješenje, dodaje se.

U zaključcima izvještaja i Hrvatska i BiH se ohrabruju da razviju alternative za imigracioni pritvor.

Izvještaj je sačinjen na osnovu podataka prikupljenih tokom posjeta BiH i Hrvatskoj u julu i novembru prošle godine. U sklopu posjete zemljama duž zapadnobalkanske migrantske rute specijalni izaslanik generalnog sekretara SE posjetio je Grčku, Tursku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i tranzitne zone u Mađarskoj.

Related Posts