fbpx
BiH, Vijesti

Nalazišta litija u BiH

Off 95
Površinski kop Rudnika (2)
Image by Khusen Rustamov from Pixabay

U BiH postoje značajna nalazišta litijuma i ima ga na području rijeke Drine u Podrinju, ali i na teritoriju Domaljevca, Šamca i dijelu Srednje Bosne, izjavio je za BH Radio dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, Kemal Gutić. S obzirom da je u pitanju “metal budućnosti”, kako je okarakterisan u razvijenim Evropskim zemljama, jer se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila, postoji interes za njegovom eksploatacijom.

Značajna nalazišta nalaze se i u Srbiji, pa bi interes BiH trebao biti jedan zajednički projekat sa Srbijom, koji bi sigurno podržala i EU, tvrdi profesor Kemal Gutić, sa kojim smo razgovarali o ovome.


  • Profesore Gutiću, nedavno ste izjavili da u BiH postoje značajna nalazišta litijuma i to na više lokacija. Koja su to područja i šta su vaša istraživanja pokazala?

“Mi smo sva naša saznanja koncipirali na ranijim istraživanjima, koja su rađena u Bosni i Hercegovini i bivšoj državi. Naime radi se o području Drine, području rijeke Bosne itd. Također, strane kompanije koje su bile u BiH su se zanimale za taj fenomen tih takozvanih elemenata rijetkih zemalja, odnosno litijum, stroncijum itd.”

  • Litij je alkalni metal i najpoznatiji je u autoindustriji, jer se od njega proizvode baterije za električna vozila. Po mnogim tvrdnjama u svijetu litijum je metal budućnosti, a mnogi ga nazivaju i “naftom 21.stoljeća”. Gdje je još upotrebljiv i koliki je njegov značaj za širu industriju?

“Pored te namjene o kojoj vi govorite, on je i s vojnog aspekta ineteresantan, jer je poznato da se on može primjeniti i u proizvodnji jedne energije koja je strateški vrlo interesantna. Znači, imamo fisiju i fuziju. Jedno je cijepanje atoma da dobijete energiju, a drugo je spajanje atoma pa dobijete opet energiju. Znači i tu se može primjeniti i zbog toga ja vidim jak interes velikih zemalja. Znači, neće se ovdje ići bez međunarodnih velikih investitora, jer je to interesantno uglavnom stranim ulagačima. Zatim, tu je prije svega farmaceutska industrija, industrija IT sektora, automobilska industrija. Najveće tržište električnih automobile u Evropi je Njemačka, tako da oni taj sektor okolišnog inžinjererstva ili zelene energije već obilato primjenjuju. Doće to i kod nas, samo što smo mi jako spori i tromi”.

  • Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Zapadni dio Srbije također bogat nalazištima litijuma. To je ovaj pojas uz Podrinje, što omogućava da se radi na zajedničkom projektu sa državom BiH. Ima li kakvih informacija da će doći do takve vrste saradnje?

Ako se međunarodna zajednica ili Evropska unija ili komisija uključe u taj dio, to će biti sigurno, jer smo mi već sarađivali na nekoliko projekata sa DMT-om iz Njemačke na nekoliko studija. I oni su tu puno otišli dalje. Znači, oni su već izradili baze regionalnih deponija, baze odlagališta, napravili mogućnosti okolinskog inžinjeringa ili sigurnosno-bezbjedonosnog, koji im je omogućio neku priču. I naravno, ovdje su bitni predpristupni fondovi, a BiH ove godine dobija priliku da uđe u jednu takvu priču”.

  • Vi decenijama, od 60-tih godina prošlog stoljeća, radite istraživanja i geološka kartiranja cijele BiH na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli. Jesu li ti rezultati došli do institucija naše zemlje, odnosno ima li interesa od strane države za ulaganja u ovom segmentu ili će se u ovaj projekat ipak morati uključiti neke strane kompanije?

“Pomaka ima, ružno bi bilo reći da nema. Postoji obimna dokumentacija i postoji nekoliko međunarodnih projekata gdje smo već ušli i povezujemo tu priču. Ono što mi smatramo je da to mora ići brže i mora ići sa jednog mjesta. Znači, vi morate sad povezati neka naša naučna istraživanja sa federalnim Zavodom za geodeziju ili grunt ili katastar. Ono što bi mi mogli zajednilkim naporom uraditi je aplicirati za sredstva, jer obično je problem oko para, sredstava, istraživanja itd. Ima još jedna stvar koja je tu jako bitna. Nema nauke i istraživanja bez ljudi. Znači, moraju se prvenstveno mladi ljudi uključiti u ove projekte”.

Izvor: Mirel Čeliković/BHRT

Related Posts