fbpx
BiH, Vijesti

Kockanje – treći najveći rizik za bh. društvo

Off 41
Ilustracija (Foto: pixabay)

Građani Bosne i Hercegovine sve više kockaju i igraju igre na sreću. Mnogi su postali patološki kockari koji se liječe, a među njima je sve veći broj mladih ljudi. To je rezultat prvog istraživanja o opasnostima i rizicima ove pošasti za bh. društvo, koje je provela Islamska zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ispitivanje je pokazalo da su najčešći motivi – ekonomski.


Bosna i Hercegovina je pogodno tlo za razvoj i porast ovisnosti o kockanju i igrama na sreću s obzirom na postojeće društveno ekonomske faktore, ali i političke. Mnogi u kocki i klađenju vide zaradu. Kockaju sve populacije.

“Nedostatak perspektive i ostalog pa su stoga primorani, tako da kažemo, da se bave i kockom i klađenjem, ne ulazeći u samu činjenicu da preko 77 posto ispitanika smatra kocku haramom”, kaže Ahmed Kulanić, vođa istraživačkog projekta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini ima između 35 i 50 hiljada patoloških kockara, procjene su Kluba liječenih ovisnika o kocki iz Mostara.

To je problem koji razara ne samo porodice, već i zajednicu, navodi voditelj ovog kluba.

“Mi danas imamo u sedmim razredima djece koja redovito idu u kladionicu. Mi danas u srednjim školama imamo teških patoloških kockara. Imamo patoloških kockara žena, ljudi koji imaju 75 godina. Na Klub liječenih ovisnika o kocki dolaze sve mlađi, što je dobro. S druge strane, to nam pokazuje da mladi sve više ulaze u problem, što nije dobro”, rekao je Marko Romić, specijalista traumatske psihologije.

I dok nam se mladi liječe od kockarske ovisnosti, kladionice su postale najprofitabilnije kompanije u zemlji. Samo u prošloj godini u Federaciji BiH su ostvarile prihod od milijardu i 400 miliona maraka. Porezna uprava Federacije BiH od klađenja prikupi znatno manje poreza nego što bi trebali, jer se najveći dio isplata odnosi na dobitke manje od 100 maraka, koji se, po zakonu, ne oporezuju.

I dok je zakon skrojen po mjeri pojedinaca, kladionice niču i tamo gdje ne bi smjele.

“Meni je jasno kao građaninu u kvartu gdje stanujem da je otvorena kockarnica neka koja liči na Las Vegas u skorije vrijeme, u stambenom kvartu, u blizini obdaništa, dakle svih onih objekata, po zakonu gdje ne bi smjela”, kaže Ismail efendija Smajlović, rukovodilac Operativnog tima Islamske zajednice.

Kocka, klađenje i igre na sreću prepoznati su kao najveći rizik po bh. društvo, odmah nakon konzumiranja droge i vožnje pod utjecajem alkohola. Oni koji to čine, kao razlog uglavnom navode ekonomskui situaciju u kojoj se nalaze, iako su svjesni da su šanse za dobit male ili nikakve.

Sociolog Esad Bajtal ovu pošast u bh. društvu vidi kao nadu za preživljavanje.

“U ovako siromašnoj zemlji, opljačkanoj zemlji, gdje smo srozani na dno Evrope, igre na sreću su nada, izraz nade, potrebe da se preživi. Dakle, ljudi koji znaju da ne mogu radom doći do posla, da ne mogu radom rješavati svoju egzistenciju, šta im je preostalo”, rekao je Bajtal.

Kockanje, klađenje i igre na sreću nisu nikome riješile problem, ali jesu uništile živote, razorile porodicu. Razmjere patološkog kockanja u Bosni i Hercegovini su stravične, upozoravaju iz Kluba liječnika ovisnika u Mostaru.

Ko je kriv?

Političari koji su ozakonili klađenje ili građani koji svjesno ili nesvjesno padaju u zamku?

Izvor: Hatka Nezirević/BHRT

Related Posts