BiH, Vijesti

Knežević za BHRT: Nadam se da Ustavni sud neće biti u situaciji da koristi sve ono što mu Ustav dopušta

Off 112
Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević

“Prioritet u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) moraju biti izmjene Izbornog zakona BiH, koji će osigurati održavanje lokalnih izbora u Mostaru, te izmjene od strane Ustavnog suda osporenih odredbi Zakona o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH”, rekao je u intervjuu za BHT1 predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević.

Razgovor vodila novinarka BHRT-a Adisa Ajdaslić.

 

Ovdje možete pogledati kompletan intervju sa predsjednikom Ustavnog suda BiH Zlatkom M. Kneževićem.

“Ustavni sud, a ja kao njegov predsjednik, želi da se obrati Parlamentu BiH iz nekoliko razloga. Prvi i najvažniji je da kažemo Parlamentu da je krajnje vrijeme da se odluke Ustavnog suda provedu, one koje su na teret provođenja pred Parlamentom BiH.

Dva su ključna pitanja: Izborni zakon i Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji. Godine, već decenije, prolaze od naše odluke u takozvanom predmetu Mostar, u tom dijelu izborni zakon nije proveden. Evo i zadnji kompleks odluka oko Izbornog zakona – naše odluke nisu provedene. Zakon o obavještajno- bezbjednosnoj agenciji, kao jednoj od najvažnijih institucija za bezbjednost u Bosni i Hercegovini, nije proveden. E pa, mi želimo reći da parlament ima svoje pravo, ali i obavezu da provede naše odluke”.

BHRT: Znači li to da Ustavni sud može donijeti drugačija rješenja?

“Postoji u praksi Ustavnog suda takozvani predmet “Nazivi opština i gradova”. Prije više od 12 godina kada je Ustavni sud svojom odlukom proglasio tekst člana određenog zakona kako važi i naložio svima da to poštuju kao zakon, dok parlament ne promijeni na način kako on misli da treba. Dakle, postoji presedan. Postoji pravna škola, takozvana italijanska pravna doktrina dodatnog obrazloženja, koja dopušta ustavnim sudovima da na sličan način reaguju kada dođe do rupe u propisima ili kada dođe do znatne štete po ustavni poredak. Postoji praksa njemačkog Saveznog ustavnog suda na sličan način, ali to je sve izuzetno rizično”.

BHRT: U kom smislu rizično?

Zato što podjela vlasti podrazumijeva da svako radi svoj posao.

BHRT: A ako ne radi?

“Ako ne radi, postoje takozvani mehanizmi i političke i društvene, i kako god da kažemo, odgovornosti, do trenutka kada se stvarno ne radi svoj posao. Mi želimo da upozorimo Parlament da nije da ne postoje mehanizmi kojima bi se to moglo riješiti, ali je pitanje da li ćemo time počiniti kratkoročno dobro, a dugoročno zlo, i da je najbolje da Parlament to rješava. Kako god Parlament misli, na koji god način misli, ali da donese te zakone. Sljedeća godina je izborna, i da li je to trenutak kada treba presjeći –  o tome će Parlament reći šta misli, a bogami, i Ustavni sud”.

BHRT: Jeste li iz Parlamenta dobili ikakvu povratnu informaciju na Vašu inicijativu da želite tamo da govorite?

“Ne, nisam. Prvo sam razgovarao sa gospođom Krišto i gospodinom Izetbegovićem, objasnio im da ćemo se obratiti Parlamentu, pa je proteklo mjesec dana ili nešto više, pa sam onda to pismeno poslao. Ja sam dužan da izvršavam zaključke Velikog vijeća Ustavnog suda i Ustavnog suda i ne postoji tu neka moja samostalna ideja, ne postoji samostalni strijelac u Ustavnom sudu. Predsjednik je ličnost koja je dužna da javno predstavlja Sud, ali po odluci Suda. I, još uvijek nemam povratnu informaciju”.

BHRT: Na čemu onda temeljite optimizam, kada je upravo ovakav odgovor jako obeshrabrujući?

“Pa, znate, mislim da u ovoj zemlji postoji, šta god mi jedni o drugima i međusobno mislili, ali da postoji jedan opšti stav da je, možda, krajnje vrijeme da stanemo sa svim ovim pretjerivanjma, što bi rekao Branko Miljković: “Ubi nas prejaka riječ”. Svaki dan sve ružnije , dajte da nešto uradimo.
Možda sam neopravdano optimističan, ali ja u to vjerujem. Vjerujem da taj parlament nije slučajno izabran, da ti ljudi imaju odgovornost i ja jednostavno vjerujem da će parlament to uraditi. Ako ne uradi, e to je već druga priča.

Related Posts