fbpx
BiH, Vijesti

Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave o opstrukcijama vlade RS

Off 98
Kancelarija koordinatra za reformu javne uprave
Foto: Minja Erić/BHRT

Iz Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave poručuju da većeg pomaka u reformi nema jer Vlada Republike Srpske opstruiše taj proces.

Prilog reporterke BHRT-a Minje Erić.


Državni koordinator za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazao da Bosna i Hercegovina ne može ispuniti jedan od ključnih uslova za pristupanje Evropskoj uniji, jer Vlada Republike Srpske i dalje svjesno opstruiše proces reforme javne uprave.

On je podsjetio da je Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2020. usvojen u martu prošle godine na tehničkom nivou, a Vlada RS ga već duže vrijeme odbija usvojiti i „time onemogućava BiH da ispuni jedan od zahtjeva Evropske komisije iz ranijih preporuka, a to je usvajanje cjelodržavnog strateškog okvira za reformu javne uprave“.

Ćuzulan ističe da se ignorantski odnos vlasti u RS prema zahtjevima Evropske komisije, ali i građanima cijele BiH koji traže da se uprava reformiše, da bude efikasnija i transparentnija, ogleda u činjenici da Vlada RS ne želi sinhronizovanu reformu javne uprave na cijelom području BiH, već usvaja i donosi zaseban program razavoja javne uprave o kojem Kancelarija kooridnatora nije ni informirana, šta je sadržaj tog dokumenta i šta je cilj takvog programa.

Napomenuo je da su Strateški okvir za reformu javne uprave usvojili Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada Brčko Distrikta još prošle godine, a zbog neusvajanja u Vladi RS bilo je nemoguće pristupiti izradi pratećeg zajedničkog akcionog plana, dokumenta koji sa konkretnim mjerama institucije treba da provedu.

“Nedavno je Delegacija EU, na zahtjev i inicijativu Kancelarije koordinatora, prihvatila da se pristupi izradi akcionog plana i mi smo taj proces izrade pokrenuli”, kazao je Ćuzulan.

Ustvrdio je da je paralelno sa odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokrala i Fond za reformu javne uprave, u koji su donatori u posljednih 12-13 godina ulagali novac i podržavali određene projekte putem kojih se reformisala javna uprava, harmonizovano na cijelom području BiH.

Po njegovim riječima, Evropska komisija, kada daje svoje mišljenje o napretku, gleda zamlju u cjelini i ukoliko jedna dio ili upravni nivo ne ispuni određenu obavezu, to onda povlači negativnu ocjenu za sve nivoe. Kaže da ništa neće značiti ukoliko se napredak bude ostvarivao u jednom dijelu zemlje ili na jednom nivou vlasti, a ne ostvaruje se u cjelini.

“Prema posljednjim informacijama koje imamo, jasno je da će se sredstva iz IPA-e III, predpristupne pomoći i podrške institucijama u pristupanju EU, uglavnom usmjeravati u one zemlje koje budu imale konkretan napredak”, naveo je Ćuzulan.

Naglasio je da je paralelno s odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokirala i Fond time što je odbila da potpiše Aneks Memoranduma o razumijevanju, kao ključnog dokumenta na kojem Fond funkcionše i time onemogućila daljnje uplate i donatora i domaćih vlasti i dovela u pitanje smisao postojanja Fonda.

Ćuzulan kaže da stvarni razlozi zašto se odbija potpisati Aneks Memoranduma nisu nikada navedeni, ali da su saznali da je neprihvatljiv način raspodjele novca iz Fonda, a da je ustvari stvarni cilj rasparčavanje preostalog novca iz Fonda za reformu javne uprave na nivoe vlasti, kako bi oni upravljali pojedinačno tim sredstvima.

Dakle, dodao je on, potpuno suprotno principima i filozofiji koju su imali donatori kada su ulagali sredstva u Fond za reformu javne uprave, jer su oni gledali harmonizovan razvoj javne uprave u cijeloj BiH.

“Kao posljedica neprihvatanja Aneksa Memoranduma i zastoja u radu Fonda, došli su i zahtjevi donatora, Švedske i Danske, za povratom neutrošenog novca”, kazao je Ćuzulan.

On je podsjetio da je iz Fonda za reformu javne uprave do sada finansirano 26 projekata, od kojih je 25 završeno, a jedna je u implementaciji.

Kaže da je čak 21 projekat bio dizajniran za sve nivoe vlasti. U skadu s njihovim ciljevima i potrebama, državni nivo nije učestvovao u pet projekata, Federacija BiH u tri projekta, a Brčko Distrikt u dva projekta. Vlada RS je učestvovala u svih 26 projekata – napomenuo je Ćuzulan.

Istaknuo je da je Fond za reformu javne uprave u proteklim godinama bio ključni pokretač reforme javne uprave, zahvaljujući kojem je, uprkos dugotrajnim procedurama i uslovljenim kompleksnim političkim okruženjem, postignut značajan napredak u procesu reforme javne uprave.

Ćuzulan je pozvao vlade u BiH, Vijeće ministara BiH, da pronađu politički dogovor u vezi sa nastavkom funkcionisanja Fonda za reformu javne uprave.

“U suprotnom, BiH će u evropskim krugovima ostati upamćena kao jedina zemlja koja nije u stanju da novac donatora potroši”, zaključio je on.

Izvor: BHRT/FENA

Related Posts