fbpx
BiH, Vijesti

Apeli za pomoć umjesto pomoći države

Off 30

Za veliki broj oboljele djece humanitarne akcije jedini su način prikupljanja sredstava za plaćanje liječenja van Bosne i Hercegovine. Pravilnici entitetskih zavoda zdravstvenih osiguranja propisali su liječenje o trošku zavoda samo za određene bolesti. Da li je nevladin sektor preuzeo ulogu države?

Da bi napravio ovaj korak Ajdin Žigonja imao je nekoliko teških operativnih zahvata van Bosne i Hercegovine. Ajdinova borba sa teškim deformitetom kičme, traje od rođenja.

“Narod je sakupio blizu 200 hiljada eura… Mi pomoć države, osim jednog reprograma od 30 posto, nismo imali, znači nikakvu…”, kaže Ajdinov otac, Elvis Žigonja.

Nakon operacije, dodatni trošak je i odlazak u Tursku na kontrole, nabavka specijalih ortopedskih cipela. Naša zemlja ima ugovor sa Turskom o besplatnom liječenju djece međutim, dobiti potrebne obrazce i saglasnosti u kantonalnom i federalnom zavodu gotovo je nemoguće, tvrdi Elvis Žigonja.

“Kada ti dođeš da uzmeš taj obrazac, u kantonalni i federalni zavod, taj obrazac je nemoguće dobiti. Dakle, ti tražiš nešto što ti traže u Turskoj dakle traži se bhtr 4, 5 i 6. Za taj obrazac u našim institucijama niko ne zna…” , navodi on.

Novca, tvrde upućeni, u zdravstvu ima. Samo u Federaciji na godišnjem nivou, po osnovu uplata za zdravstveno osiguranje, prikupi se oko 1,9 milijardi maraka. Imamo i evropske zakone kojima se regulišu prava pacijenata, a opet apela za pomoć i humanitarnih akcija je sve više.

“Ako se ne riješi sistemski, ako se ne povežu politika, novac i način trošenja, bojim se da ćemo za svako dijete uvijek iznova morati organizovati akcije, umjesto sistemski riješiti problem da se o tome više ne razmišlja”, kaže Marin Bago iz Udruženja “Futura”.

Nadležni entitetski zavodi o ovoj temi pred kamerama nisu željeli. U pisanom odgovoru kažu da finansiraju troškove za liječenje nekoliko oboljenja, i to uglavnom operаcije nа srcu, trаnsplаntаcije, poremećаje u rаzvoju, te rаzličite urođene аnomаlije.

“Za upućivanje osiguranih lica na liječenje u inozemstvo, na godišnjem nivou za stvarnu potrošnju potrebno je osigurati između 20 i 23 miliona KM, dok se izvršenje kreće oko 15 miliona i više, zavisno od godine i dinamike ispostavljanja računa na plaćanje od ino klinika”, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kažu da je Fond u 2018.godini učestvovаo u finаnsirаnju liječenjа u inostrаnstvu kod 86 osigurаnikа, zа štа je izdvojeno oko 881.000 KM. U ovoj godini nа liječenje u inostrаnstvo upućenа su 23 osigurаnikа zа štа je izdvojeno 240 hiljаdа KM.

U našoj zemlji ne postoje jedinstveni podaci o broju pokrenutih akcija, kao ni o sredstavima koja se godišnje prikupe. Humanitarne akcije morale bi biti podrška sistemskom rješenju, a ne gotovo pa jedino rješenje.

IZVOR: Anel Nurković/BHRT

Related Posts