fbpx
BiH, Vijesti

ANP i knjiženje vojne imovine

Off 51
NATO BiH
Ilustracija

Šta je ANP oko kojeg se posljednih dana i mjeseci na bh. političkoj sceni podigla prašina? Da li je to korak do članstva Bosne i Hercegovine u NATO ili tek jedna od usputnih stepenica na dalekom NATO putu koji čeka našu državu?

Istraživali smo šta će biti sa knjiženjem vojne imovine oko koje ni danas ne postoji konsenzus a, koja je, barem formalno, jedan od uvjeta za dobijanje MAP-a.

Iako ni danas vojne lokacije nisu prenesene na bh. nivo, ANP je ipak odobren krajem prošle godine. Podsjećanja radi, do danas su registrovane samo lokacije koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH, dok nijedna nije registrovana na području Republike Srpske. Otpor ovoj stavci iz Republike Srpske naročito je izražen nakon što je postala pravosnažna presuda Suda BiH, kojom RS mora uknjižiti pravo svojine nad kasarnom u Han Pijesku na državu BiH. Ova kasarna, odnosno cijeli njen kompleks je, inače, jedan od najvećih vojnih objekata u BiH.

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 lokacija koje do sada nisu uknjižene.

A poznati su i raniji stavovi Republike Srpske da BiH prema Ustavu BiH nema svoju imovinu, te da se zbog toga neće dozvoliti da se imovina sa teritorije Republike Srpske uknjiži na državni nivo. Za BiH se to pokazalo kao kompleksno pitanje, ne samo iz političkih već i administrativnih razloga, i ono će i dalje ostati otvoreno, poručuju stručnjaci.

ALIJA KOŽLJAK, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO

Upravo je to i bio i jedan os uslova koji je postavljenu Talinu 2010 godiine po pitanju knjiženja vojne imovine da se testira sposobnost insitucija BiH da donose odluke.

Aktiviranje Akcionog plana u budućnosti može značiti i povećanje državnog budžeta, koji je već dugo „zamrznut“ na nivou od 950 miliona maraka godišnje, što onemogućava povećanje izdvajanja za odbrambene troškove, posebno u dijelu opremanja, infrastrukture i modrenizacije Oružanih snaga.

Raspoloživa sredstva u budžetu odbrane za 2018. godinu, koja obuhvataju i prenesena sredstva za odobrene projekte u proteklom periodu, iznose 307.23 mil. KM, što je oko 0.94% procijenjenog GDP-a za 2018. godinu. S obzirom na to da nivo finansiranja ima blagu tendenciju opadanja i dalje je nezadovoljavajuća struktura troškova.

A svaka blokada trošenja tog novca direktan je udar na BiH i Oružane snage da pomognu institucijama da izvrše svoju misiju, poručuje bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak.

ALIJA KOŽLJAK, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO

Mislim da to više nije uošte tajna da imamo po prvi put jasnio identificirane veoms dobre kooperante odnosno parttnere Rusije na Balkanu.

Sticajem okolnosti u sukob je dovedeno jedno političko i jedno pravno pitanje, poručuje pomoćnik minsitrice odbrane BiH Sead Jusić. Političko se tiče odluke o neutralnosti u Skupštini Republike Srspke, a pravno se odnosi na zakonom definirane okvire BiH koji se moraju poštovati.

SEAD JUSIĆ

Krajnje bi neozbiljno bilo iz bilo kmojih razloga koji nisu pravno valjnaio odustati od nečeg za šta se BiH odredila. Vjerujem da će se tražiti neki kompromis s obzirom na političku situaciju koju imamo.

A dovedena je u pitanje i funkcionalnost institucija BiH, kao i validnost dosad postignutih sporazuma, dokumenata, zakona i akata, poručuje bivši ministar odbrane BiH Selmo Cikotić.

SELMO CIKOTIĆ, bivši ministar odbrane BiH

Mislim da je ulazak u NATO iz više razloga, a to je moguće i dokazati jedna vrsta afirmacije i RS u okviru BiH i srpskog naroda i svih građana.

Da li je i NATO stavljanjem ovog zahtjeva o vojnoj imovini možda pokazao da ne želi BiH u ovakvom kapacitetu, pitanje je na koje ćemo možda jednog dana dobiti odgovor, zaključuju naši sagovornici.

Izvor: MELISA TELETOVIĆ/BHRT

Related Posts

Kontakt

BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine

Bulevar Meše Selimovića 12
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Tel.: +387 33 461 101
Fax: +387 33 408 029
E-mail: pitajte@bhrt.ba
Web: www.bhrt.ba

Društvene mreže