fbpx
BiH, Vijesti

Animalni otpad: Opasnost za ljude i prirodu

Off 66
Animalni otpad
Foto: Image by svein øverland from Pixabay

Bosna i Hercegovina nema sistemsko rješenje za odlaganje animalnog otpada. Sav otpad od 500 tona dnevno, na području cijele zemlje, zatrpava se i odlaže u prirodu, ugrožavajući time tlo, vazduh i vodu. Čak i kada pojedinci ili fabrike ne poštuju propise, sankcije uglavnom izostaju.

Animalni otpad u Bosni i Hercegovini odlaže gdje ko stigne, kažu u Centrima civilnih inicijativa (CCI), a da za to nema adekvatnih sankcija.

“Konkretno u Tuzli, Gornja Tuzla, imamo prijave građana da se maltene svaki dan kolje pet junadi, svinje se kolju i sve se to baca, taj otpad, u neku šumu koja je, na žalost, još i privatna. Samo je jedna pravosnažna presuda donesena u Federaciji BiH. Tako veliki problem, a odnos nikakav”, kaže Dževad Glinac iz CCI-a.

“Sve imate obuhvaćeno kroz zakonsku regulativu, međutim, niko je ne primjenjuje, ne provodi jer ne može veterinarski inspektor Kantona Sarajevo otići na deponiju da vidi kako se gore zatrpava i zakopava animalni otpad”, kaže osnivač kompanije “Grizelj”, Tomislav Grizelj.

Prva, najopasnija kategorija je animalni otpad životinja, sumnjivih da su oboljele, naprimjer, od kravljeg ludila. Druga kategorija je otpad životinja koje uginu od bruceloze i drugih sličnih bolesti, a treća je otpad zdravih životinja iz klaonica.

Biološki animalni otpad predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i životinja i mora se radikalno uklanjati iz okoliša, pogona i industrije, jer u sebi nosi uzročnike infektivnih bolesti koje su prenosive. Ekološki problem podrazumijeva nepropisno odlaganje animalnog otpada, odnosno narušavanje okoliša u kojem živimo, te ekonomski jer ga ne pretvaramo u iskoristivi oblik, što se radi svuda u svijetu.

“Sam animalni otpad danas se može, naravno, pored spaljivanja, koji je najskuplji i ekonomski najneprihvatljiviji metod, koristiti i za proizvodnju”, navodi dekan Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nihad Fejzić.

Daleko smo od faze i spremnosti da u ekonomskom smislu koristimo animalni otpad, ali pod hitno mora biti riješeno pitanje postrojenja za njegovo neškodljivo uklanjanje. Stanje je alarmantno, upozoravaju stručnjaci. Ukoliko nedostaje prostor da se privatnim investitorima pruži prilika da izgrade takvo postrojenje ili ako ne postoji interes privatnih investitora, država mora stati iza ovog problema.

Izvor: Gordana Dragutinović-Mutić/BHRT

Related Posts